Nakon šetnje i uživanja u prirodi, bilo je vrijeme za neki ogulinski specijalitet. Kad ste u Ogulinu morate probati njihovo domaće zelje. Ogulinsko kiselo zelje proizvod je sa zaštitom izvornosti na europskom tržištu. Specifično je jer ima tanki list, oble glavice, gorkasto je i hrskavo što je odlično za sarmu. Naravno puno je vitamina C. Kako se radi prava tradicionalna ogulinska sarma saznali smo od kuharice Irene Vujasin iz Ogulina.

Image
Tradicionalna ogulinska sarma se priprema bez riže.

Recept za 4 osobe:
Nadjev za sarmu:

1 kg mješanog mljevenog mesa (50% svinjetine, 50 % junetine)
2 manje glavice luka
2 režnja češnjaka
200 grama suhog špeka
sol
papar
2 žličice Vegete Natur
10 velikih listova kiselog kupusa
ostatak od glavice kupusa narezati na trakice koje će se kuhati u slojevima između sarmi
Image
Priprema: luk, češnjak i sitno kosani špek prodinstati, prohladiti i dodati u mljeveno meso. Začiniti smjesu i tom smjesom puniti listove. Način slaganja u posudu za kuhanje je red rezanog kupusa, red sarmi pa rezani kupus pa red sarmi i zadnje je red rezanog kupusa. Naliti vode da potopi sarme i može se staviti cca 200 grama suhog mesa (šunke, suhih rebara , špeka) između sarmi. Sarma se kuha cca 1.40 minuta na laganoj vatri i kad je gotova napravi se zaprška masti, brašna i mljevene crvene slatke paprike i time se zalije sarma i pustimo da prokuha još par minuta.

Irena nam je napomenula da je bitna stvar kod tradicionalne ogulinske sarme da se prije nije stavljala riža jer ona jednostavno nije bila dostupna u ogulinskim krajevima. Danas domaćice stavljaju rižu i jaja( na ovu smjesu gore idu dva jaja) da sarma bude rahlija i mekša. Uz sarmu je preporučila krumpir slanac.

Kobasice sa slancem i dinstanim kiselim kupusom

Image
Još jedno tradicionalno jelo iz Ogulina su kobasice sa slancem i dinstanim kiselim zeljem.

Recept za 5 osoba:
1 kg kiselog rezanog kupusa
2 manje glavice luka
1 kg krumpira
sol
papar
1 žličica Vegete Natur
1 žličica mljevene crvene slatke paprike
2 žlice svinjske masti
1 kg domaćih dimljenih kobasica
Priprema: zelje narezano na rezance oprati i ocjediti, luk sitno narezati i prodinstati na masti te na dinstani luk dodati zelje. Kad zelje omekša dodati žličicu crvene slatke mljevene paprike i malo papra, krumpir očistiti i skuhati slance. U vodu za kuhanje dodati prstohvat soli i žlicicu Vegete Natur za novu paletu okusa krumpira. Kobasice skuhati. Kad je sve gotovo servirati kupus, slance i kobasice.

“I sad samo preostaje uzeti čašu dobrog vina, sjesti za stol sa svojom obitelji i uživati u zimskim okusima tradicionalne hrane u toplome domu, dobar tek!” – poručuje Irena.

Alpinistička zbirka

Težnja čovjeka za istraživanjem, penjanjem i visinama stara je vjerojatno koliko i čovječanstvo. Planine su nas oduvijek impresionirale, a neke su se smatrale svetima i domovima božanstava. Jean Jacques Rousseau u 18. stoljeću razvio je filozofiju “povratak prirodi” i ta filozofija se smatra izvorištem ideje o planinarenju.

U Zavičajnom muzeju Ogulin, jedna od stalnih postava je i Alpinistička zbirka. Interesantno je vidjeti s kojom opremom su ljudi u povijesti planinarili, istraživali svjetske i domaće vrhove i kako su se snalazili u susretu sa nemilosrdnom prirodom i svim uvjetima na planinama koji su ih zadesili. Zbirka sadrži mnoge originalne dokumente, časopise, fotografije i predmete vezane uz početak planinarenja i alpinizma u Hrvatskoj.

ZANIMLJIVOST: Prvi poznati penjački uspon u Hrvatskoj bio je 1843. godine po stijeni Okića i to jedne žene, karlovačke učiteljice Dragojle Jarnević. 1874. godine osnovano je prvo Hrvatsko planinsko družtvo. U početku su članovi društva bili prirodoslovci i istraživači, a kasnije se alpinizmom počelo baviti i bogato građanstvo.

Prvi priznati alpinistički uspon bio je upravo kraj Ogulina, tzv. Cepinački smjer u stijeni Kleka 1926. godine. Iako nije ni visok ni površinom velik, Klek je i danas jedno od najpopularnijih odredišta planinara. A njegove stijene su popularno alpinističko penjalište. Obris Kleka se nalazi u znaku Hrvatskog planinarskog saveza.

U muzeju možete vidjeti i kamen s vrha Mount Everesta koji je donio Stipe Božić sa svojeg poduhvata te dokumente i slike s hrvatskih himalajskih ekspedicija. Pored alpinističke zbirke, u stalnom postavu muzeja je i Etnografska zbirka te ona iz Domovinskog rata. Također možete posjetiti spomen sobu književnice Ivane Brlić Mažuranić i ćeliju u kojoj je kao mladić mjesec dana bio zatočen Josip Broz Tito. Ako se nađete u Ogulinu svakako preporučamo posjet Zavičajnom muzeju Ogulin .